Zašto bolujem od alergije? Što je alergija, koji su uzročnici i kako se najbolje zaštititi?

Curi ti nos, začepljen je i svrbi, oči su crvene, očni kapci upaljeni, otežano dišeš te kišeš, kašlješ i imaš glavobolju? Simptomi su to koje donosi alergija, jedna od najraširenijih zdravstvenih tegoba današnjice. Može se pojaviti u svako doba, ali najčešće u proljeće kad je u zraku najveća koncentracija peludi. No, mogu je uzrokovati i kućna prašina, plijesan, životinjske dlake, perje, glodavci i insekti.

Što je točno alergija?

Alergija je zapravo preosjetljivost ili prekomjerna reakcija našeg imunološkog sustava na inače neškodljive tvari. Alergeni u tijelo najčešće ulaze iz zraka, a nešto rjeđe putem hrane i lijekova. Ako ste alergenima izloženi stalno, alergije mogu djelovati cijele godine. U težim slučajevima mogu uzrokovati i kožne ekceme, podočnjake, probavne smetnje, povraćanje i proljev. Alergijama mogu biti podložni svi, bez obzira na dob, iako su češće kod osoba koje imaju alergijske bolesti u obitelji. Najčešći oblici su konjuktivitis, alergijski rinitis (upala nosne sluznice), alergijski bronhitis i bronhospazam, urtikarije i kožne alergije, rinosinusitis i otečeno ždrijelo. 

Pelud i ostali uzročnici

Jedan od najsnažnijih prirodnih alergena je pelud koju je u vrijeme cvatnje biljaka, uglavnom u proljeće, gotovo nemoguće izbjeći u zraku. Tegobe nastanu kada pelud u dodiru s vlažnom sluznicom otpusti brojne kemijske spojeve štetne za organizam. Zbog toga je dobro poznavati peludni kalendar o sezonama cvatnje pojedinih biljaka te se tako pripremiti za zaštitu. 

Najproblematičnija je ambrozija, biljka koja može uspjeti u gotovo svakom podneblju. Poznata je po vrlo visokoj koncentraciji peludi koju proizvodi od početka lipnja pa sve do kraja listopada. Snažno djelovanje može imati i pelud breze, johe i lijeske. Jedan od ozbiljnijih uzročnika alergija na ovom području su i trave, pogotovo u svibnju i lipnju, a probleme mogu zadavati i trputac, jasen, grab i pelin. U primorju uzročnici mogu biti borovi, crkvina, maslina i čempres, koji svoju pelud širi u zimskim mjesecima.

Što se tiče alergena prisutnih cijele godine, tu su u prvom redu grinje iz kućne prašine, kojih se nemoguće potpuno riješiti. Alergije možemo dobiti i u kontaktima sa životinjama, prije svega mačkama i psima, odnosno njihovim dlakama, peruti, mokraćom i slinom. Opasna može biti i vlaga u zidovima te spore plijesni koje nastaju oko nje.

Kako se zaštititi? 

Već s prvim simptomima trebaš se javiti liječniku opće prakse, koji će te uputiti na alergološke testove te potom utvrditi jesu li potrebni lijekovi. No, i u ovom slučaju je bolje spriječiti nego liječiti. Najbolji način za to je smanjiti prisutnost alergena u našoj okolini. Ako već ne možeš pobjeći od nekih alergena, možeš barem podići imunitet i umanjiti neugodne i potencijalno opasne nuspojave.

U sezoni cvjetanja biljaka treba izbjegavati izloženost peludu. Stoga valja pratiti peludni kalendar i biometeorološku prognozu te ne izlaziti iz kuće od 5 do 10 sati, kad u zraku ima najviše peludi. U to doba godine najbolje je ne sušiti odjeću i posteljinu na otvorenom, a pri radovima vani treba koristiti masku za lice kao zaštitu.

Bolje spriječiti nego liječiti

Važno je zaštititi se i u kući. Jednom tjedno treba čistiti prašinu te učiniti sve da se izbjegne njezino skupljanje, tj. ukloniti tepihe s podova, posteljinu i jastuke držati pod prekrivačem, tapecirani namještaj zamijeniti drugim materijalima. Kuću i posteljinu valja zračiti te mijenjati filtere u sustavima grijanja i hlađenja, održavati klimatizacijske uređaje, sprječavati uvjete za rast bakterija i plijesni, a posebno grinja.

Nakon kupanja i tuširanja vrata kupaonice treba ostaviti otvorena te prebrisati sve vlažne površine kako se ne bi nakupljala vlaga, ustajala voda ili pijesan. Vlažne ručnike potrebno je osušiti i ne ostavljati ih zgužvane u kupaonici.

Potrebno je usisavati više puta tjedno, prati podove te koristiti krpe koje bolje zahvaćaju prašinu. Cipele, kojima najčešće unosimo prašinu, valja skinuti pri ulasku u stan te redovito čistiti, a nakon boravka u prirodi otuširati se i promijeniti odjeću. Važno je i izbjegavati aktivno, ali i pasivno pušenje, jer u dimu cigareta ima mnogo alergogenih tvari

Osobama sklonima alergiji nije preporučljivo držanje kućnih ljubimaca s krznom i perjem te njihov boravak u spavaćim sobama, kuhinjama i blagovaonama. Također, njihove prostirke i igračke treba redovito čistiti. 

Narušena kvaliteta života 

Osim zdravlja, alergije narušavaju i kvalitetu života. Nedostatak sna uzrokuje umor, smanjenje koncentracije i radne učnkovitosti. Alergičari često izbivaju s posla zbog bolovanja te tako ostaju bez dijela prihoda, a posredno imaju i veće troškove zbog kupnje lijekova, inhalatora, papirnatih rupčića, pročiščivača zraka, usisavača i drugih potrepština. Također, učenici i studenti izostaju s nastave zbog čega mogu imati problema s učenjem.

Zbog svega toga svakako vodi računa o zdravlju, zaštiti se, izbjegni uzroke i podigni imunitet. No, u slučaju bilo kakvih tegoba posavjetuj se s liječnikom koji će te uputiti na liječenje ako je to potrebno.

Ako se i dalje mučiš s alergijama i želiš primiti dodatni savjet, pitaj Abi koja će ti rado pružiti odgovore naših simpatičnih i pristupačnih liječnika. 

Kim-Fredrik Schneider